Što je rak dojke?

Naziv RAK DOJKE podrazumijeva zloćudni tumor koji nastaje u žljezdanim i duktalnim strukturama
dojke, karakteriziran umnažanjem tumorskih stanica. U početku je obično solitaran čvor, ali
ukoliko se na vrijeme ne otkrije i ne liječi dolazi do rasapa tumorskih stanica (metastaza) najprije
u regionalne limfne čvorove, a zatim i u udaljene organe što uvelike otežava borbu protiv ove
zloćudne bolesti.

Učestalost raka dojke

Rak dojke može se javiti u žena u bilo kojoj životnoj dobi od rane mladosti do kraja života, a mogućnost
pojave oboljenja povećava se nakon menopauze. Iako vrlo rijetko od raka dojke mogu
oboljeti i muškarci.
U Hrvatskoj se godišnje pojavi 2.100 novootkrivenih karcinoma dojke, a oko 900 žena godišnje
umre od ove zloćudne bolesti.

Faktori rizika koji doprinose pojavi raka dojke 

Uzroci pojave raka dojke nažalost još nisu poznati, međutim čini se da su nasljedni faktori i način
života od velike važnosti za njegovu pojavu.
Epidemiološke studije pokazuju da žene koje rađaju, a ne doje ili dojenje prekidaju kratko vrijeme
nakon porođaja češće obolijevaju od onih koje doje. Također češće obolijevaju žene s mastopatičnim
i ostalim tumoroznim i upalnim promjena u dojkama.
Ne može se sa sigurnošću reći da je rak dojke nasljedan, ali je dokazano da se češće javlja kod
žena koje su po majčinoj liniji u izravnom srodstvu s oboljelim članicama obitelji (majka, sestre)..

Faktori koji mogu smanjiti rizik od raka dojke 

Kako se, zapravo, ne zna pravi uzrok raka dojke nemoguće ga je spriječiti.
Međutim, zdrav način života koji uključuje tjelesnu aktivnost, pravilnu prehranu (obilje voća, povrća,
izbjegavanje masnoće životinjskog porijekla, koncentriranog šećera i alkohola, a konzumiranje
pretežno kuhane hrane) zatim dojenje, nepušenje i smanjivanje stresa činitelji su koji povoljno
utječu na zdravlje općenito te smanjuju i mogućnost pojave raka dojke. Žene koje imanju
obiteljsko opterećenje (oboljelu članicu obitelji) te one koje uzimaju hormonsku nadomjesnu
terapiju trebaju češće i više od ostalih kontrolirati dojke u svrhu pravovremenog otkrivanja zloćudnih
promjena.

Važnost pravovremene dijagnoze 

Rak dojke je u velikom postotku izlječiv, ako se na vrijeme otkrije.
Najbolji oblik kontrole je redoviti samopregled: žene najbolje poznaje svoje grudi i cikličke promjene
dojki tijekom menstrualnog ciklusa. Za razliku od ostalih dijelova tijela dojku je relativno lako kontrolirati.
Promatranjem i palpacijom moguće je otkriti nastanak promjena u tkivu dojke. Upravo žene same
najčešće primjećuju nastanak promjena. One ne moraju uvijek predstavljati ozbiljan razlog za zabrinutost.
Međutim čim se primijeti neka promjena u dojci valja odmah otići liječniku koji će, bude
li potrebno, uputiti pacijenticu na dodatne pretrage kako bi se postavila pravilna dijagnoza. To su u
prvom redu mamografija i ultrazvuk. Te su pretrage bezbolne, a njima se mogu otkriti i mali tumori
koje ne možemo otkriti palpacijom dojke. Ultrazvuk se kao prva dijagnostička metoda preporuča
mlađim ženama, a mamografija ženama od 40-te godine života, odnosno od 35-te godine života za
žene koje imaju obiteljsko opterećenje.
Pravovremena dijagnoza može vam spasiti život!!!!

Trebam li ja raditi samopreglede 

Počevši od 18-te godine svaka žena treba redovito obavljati samopregled dojki. Važno ga je raditi
jednom mjesečno, čak i za vrijeme trudnoće.
Ako žena nema više mjesečnicu, sama treba odrediti dan u mjesecu kada će to napraviti. Trebamo,
međutim biti svjesni činjenice da samopregled nije jedina niti dovoljna metoda u ranom
otkrivanju raka dojke

Što treba tražiti prilikom samopregleda 

• neuobičajena zadebljanja dojki
• iscjedak iz bradavica (osobito krvav ili sukrvav, tamniji iscjedak)
• promjene na koži bradavica i dojki: naboranost, uvlačenje bradavica, udubljenje
• neuobičajeno povećanje jedne dojke

Kako napraviti samopregled 

Dobra je navika, svaki mjesec, 5 do 10 dana nakon završetka menstruacijskog ciklusa, uvijek na
isti i uobičajen naćin, obaviti samoopipavanje dojki. Time se, s vremenom, postiže spoznaja o
normalnom tkivu dojke, te u slučaju pojavljivanja nepravilnosti tkiva ili tumora, dosta se rano i
na vrijeme može otkriti eventualni karcinom dojke.
Samopregled dojke
Važnost samopregleda dojke je u upoznavanju građe zdrave dojke. Redovitim pregledima žena će
naučiti kakva je građa dojke pod prstima tako da će lako prepoznati promjene u smislu bolesti.

ž
Samopregled dojke može se učiniti s tri jednostavna postupka:

1. Promatranje u zrcalu
Promatrati obje dojke i uočiti postojanje promjena
Podignuti ruke, prekrižiti ih iznad glave, gurnuti ramena prema naprijed i ponovno pozorno promotriti
ima li na dojkama išta neuobičajeno i jesu li nastupile kakve promjene
Ako prilikom promatranja ili opipa naiđete na bilo kakvu razliku na jednoj dojci, odnosno razliku
između obje dojke, tada je potrebno promptno reagirati.
Znakovi upozorenja su sljedeći:
- otkrivanje kvržice pri opipu
- ubrzano i asimetrično povećanje jedne dojke u odnosu na drugu
- kožne promjene (udubljenje, otvrdnuće kože ili promjene boje kože)
- uvlačenje jedne od bradavica
- iscjedak iz bradavice (bjeložućkast ili krvav)
- povećana uočljivost vena na dojci
U svakom od ovih slučajeva, odmah se obratite liječniku.

2. Pažljivo opipavanje dojke

Radi se tako da se podigne lijeva ruka i prstima desne ruke pažljivo pretraži lijeva dojka. Počinje
se s gornjom vanjskom stranom dojke i čvrsto je pritišćući, kružnim pokretima treba pipati tkivo
dojke s gornje i njezine donje strane dok se ne pretraži cijela dojka. Osim dojke, važno je pretražiti
i područje iznad dojke, osobito pazušnu jamu. Nakon toga se podigne desna ruka, a prstima
lijeve ruke pretražuje se desna dojka na isti način.

3. Opipavanje dojke žena treba napraviti i dok leži na leđima na ravnoj podlozi. Ispod lijeve lopatice
treba namjestiti jastuk i podignuti lijevu ruku iznad glave. Kružnim pokretima desne ruke
opipa se lijeva dojka dok se ne pretraži cijela njena površina. Postupak se ponavlja na desnoj
dojci.

4. Na kraju pregleda nježno stisnite bradavicu dojke radi eventualnog otkrića iscjetka ili sukrvice.
Ako ste pronašli nešto neuobičajeno, pogledajte isti dio druge dojke. Ako je opipani dio
jednak u objema dojkama vjerojatno se radi o građi vaših dojki.
Ukoliko ste pregledom ustanovili jedan od spomenutih znakova, zapamtite gdje se nalazi kvržica
ili zadebljanje i obratite se liječniku s time da je do dolaska liječniku više ne opipavate.
Zapamtite da većina kvržica nije rak!

Svaka kvržica ne znači rak dojke

Većina napipanih kvržica je dobroćudne naravi.
Primjerice, pojava kvržice kod mlađih žena uglavnom je posljedica nastanka fibroadenoma
(tvorba dobroćudnih stanica). Kod žena starijih od 40 godina kvržice su uglavnom posljedica
cista koje su gotovo uvijek dobroćudne.
Usprkos tome, uvijek je preporučljivo odmah smireno reagirati te obratiti se liječniku koji će potom
poduzeti nužne korake za postavljanje dijagnoze.
U početnoj fazi raka dojke, pojava boli je jako rijetka.
Postoje mnogobrojni uzroci boli u grudima. S izuzetkom boli koja je posljedica napetosti dojki u
predmenstrualnom razdoblju te fibrocističnih promjena (koje su dobroćudne naravi), uglavnom
je bol u grudima rezultat bolesti kao što su loše držanje, pretjerani fizički napori, reumatske teškoće,
osteoporoza i dr.
Ako osjetite bol u grudima, nemojte strahovati, ostanite smireni, ali svakako potražite liječnički
savijet.

Što još učiniti za pravovremeno otkrivanje raka dojki 

Osim prethodno navedenih uputa, ženama koje ne pokazuju nikakve simptome bolesti, preporuča
se obavljanje:
• godišnjeg kliničkog pregleda dojki od 35. godine starosti,
• mamografije, eventualno upotpunjenjem ultrazvučnim pregledom, od 40. godine života
Preporuča se:
• bazična mamografija između 38. i 40. godine života
• od 40. - 50. godine u razdoblju od 1 - 2 godine
• od 50. - 69. godine jednom godišnje
• od 70. godine u razdoblju od 1 - 2 godine
Što se dijagnoza ranije postavi, veća je vjerojatnost da će liječenje biti uspješno. Uspješno liječenje
raka dojke omogućeno je njegovim ranim otkrivanjem, a za rano otkrivanje bitni su kontrolni
pregledi.
Najbolji načini kontrole su:
Samopregled dojki - vrlo je vjerojatno da će se redovitim pregledom dojki rano otkriti znakovi
moguće bolesti.
Klinički pregled dojki - je povremeni pregled dojki palpacijom koji obavlja liječnik. Liječnik
pregledava dojku i pazuha te pritom nastoji otkriti postoje li u dojci kvržice.
Ultrazvučni pregled - je pregled dojki kod kojeg se mogu otkriti ciste, tumori veći od 4 mm, te
analizirati mliječni kanalići kao i limfni čvorovi.
Mamografija - je rendgenski pregled dojki kojm se otkrivaju tumori i druge promjene koje su
premale da bi se mogle napipati.

Što je ultrazvuk

Ultrazvuk je dijagnostička metoda izbora za žene mlađe
životne dobi. Dokazano je neškodljiv, a uz mamografiju
znatno povećava točnost dijagnostike zloćudnih i dobroćudnih
bolesti dojke.
Ultrazvuk je bitna pomoćna metoda koja se nastavlja na
mamografiju. Tako se njime određuje jesu li kvržice prethodno
utvrđene mamografijom dobroćudni ili zloćudni
tumori.
Preporuča se sljedeća učestalost primjene.
• do 40. godine života jednom godišnje
• od 40. - 70. godine, uz mamografiju, jednom godišnje
• nakon 70. godine života prema potrebi
12
Ultrazvuk je dostatna samostalna dijagnostička metoda u žena iznad 40. godine života. Preporuča
se kombinacija obiju vrsta dijagnostike: mamografije i ultrazvuka, jer će se na taj način dobiti
najpouzdaniji rezultati.

Što je mamografija 

Mamografija je klinička metoda snimanja dojki mekim rendgenskim zrakama radi prikaza njihova
stanja.
Značenje mamografskog postupka je u mogućnosti reciznog otkrivanja promjena na tkivu
dojke. Statistički je dokazano da mamografija ilježi promjene na dojci jednu do dvije godine
ranije od običnog kliničkog pregleda zasnovanog a pojavi simptoma ili opipljive kvržice.
Ovaj pregled u većini slučajeva nije bolan. ože prouzrokovati nelagodu što prvenstveno
ovisi o tipu dojke. Prilikom pregleda potrebno je izvršiti određeni pritisak kompresijskom pločom
na dojku kako bi se dobila što kvalitetnija  pouzdanija rendgenska snimka i znatno smanjilo
rendgensko zračenje na dojku. toga se preporuča obaviti mamografiju u razdoblju
kad su grudi najmanje osjetljive, dakle dmah nakon završetka menstruacije (između
prvog i desetog dana menstrualnog ciklusa).
Ispravno indicirana i tehnički kontrolirana mamografija ne uzrokuje karcinom dojke.

Što nakon mamografije 

• obvezatno treba podignuti nalaz i pokazati ga svome liječniku
• sa svojim liječnikom valja dogovoriti kada treba napraviti sljedeću mamografiju
• nastaviti s redovitim samopregledima dojki i o svakom zabrinjavajućem znaku konzultirati
liječnika
• na buduće mamografske preglede treba nositi stare mamografske snimke

Priručnik u PDF formatu (440 Kb)  

Prezentaciju možete pogledati OVDJE.